Belgrade International Architecture Week
Beogradska Internacionalna Nedelja Arhitekture

MIA Dorćol

20/04/2022

Post Views:

Print

BINA OPEN HOUSE
Petak, 10.6. 2022, 14:30-15:30
Vode: Vladimir Đorić & Milka Gnjato, Zabriskie studio
→ Braće Baruh 26

Osnovno polazište pri arhitektonskom oblikovanju poslovnog objekta „Mia Dorćol“ bio je svojevrsni omaž početnom periodu industrijalizacije Beograda. Nasleđe industrijske arhitekture Beograda s početka 20. veka, koje još uvek karakteriše područje Donjeg Dorćola, bilo je neposredni uzor pri stvaranju iskrene i svedene savremene arhitekture. Pri citiranju neposrednog konteksta, prebogatog industrijskim nasleđem ovog dela grada, poput recimo Magacina banke Nikole Boškovića (danas aktivnog poslovnog prostora), objekta koji uživa status prethodne zaštite, ali i Stare opštinske centrale (danas Muzeja nauke i tehnike) i termoelektrane „Snaga i svetlost“, primetne su i druge specifičnosti i osobenosti novog poslovnog objekta „Mia Dorćol“. Rešenje zaobljenog ugla objekta, interpretira  ideje iz međuratne beogradske moderne. Pomenimo samo zgradu Jevrejskog ženskog društva (1937–1938, arh. Miša Manojlović i Isak Azriel) u neposrednoj blizini. Objekat, sastavljen iz tri kompozicijske celine, takođe karakateriše zaobljeni ugao na raskrsnici ulica Tadeuša Košćuška i Visokog Stevana, sa strogim i simetričnim odnosom „punog“ (zida) i „praznog“ (prozorskih otvora).

Smenjivanjem parapeta sa metalnom žardinjerom (1. i 2. sprat) i punom opekom (3. i 4. sprat) dinamizovan je i pokrenut naizgled čvrst i kompaktan kubus na raskrsnici dorćolskih ulica. Kombinacijom parapeta sa punom opekom (5. sprat) i metalnom parapetnom površinom (6. sprat), uvučenom u odnosu na prvi plan fasadnog pročelja, dobijen je prepoznatljiv završni akcenat kompozicije poslovnog objekta na uglu.

Svojom ugaonom pozicijom, novi objekat je postavio nove prostorne vrednosti, postajući na taj način novi generator promena na mikroplanu. Mala pjaceta, sa velikim potencijalom proširenja na sadašnji ograđeni parking prostor Direkcije za mere i dragocene materijale u nekoj skorijoj ili daljoj budućnosti, zapravo je mali impuls kvalitativnog generisanja postojećeg konteksta i podizanja njegove vrednosti jer se promišljenost arhitektonske kompozicije objekta ne zadržava na njegovom savladanom gabaritu u granicama parcele već suštinski i značenjski dosta šire.

„Maksimalna nepotpunost“ osnove, kako je još tokom sedamdesetih godina prošlog veka definisao ovu pojavu arhitekta Mihajlo Mitrović (1922–2018), afirmišući je u svojoj projektantskoj praksi i graditeljskoj delatnosti, pružala je dosta fleksibilnu mogućnost organizovanja prostora prema stvarnim potrebama i željama korisnika, sa minimalnim fiksnim elementima instalacijskog bloka. Pola veka kasnije, tada proklamovani poželjni obrazac ostavljanja nepotpunog prostora danas je više nego imperativ u savremenoj projektantskoj praksi. Racionalnim i ekonomski opravdanim projektantskim pristupom ostavljena je mogućnost budućim korisnicima da unutrašnji prostor, sa maksimalnim iskorišćenjem triju fasadnih površina, orijentisanim prema jugu, zapadu i severu, organizuju prema sopstvenim potrebama.

Drugačijom pojavnošću parapeta na fasadnom pročelju, može se reći i konvencionalnim i nekonvencionalnim pristupom oblikovanja, postignuta je nova reinterpretacija takozvane vertikalne bašte u savremenom arhitektonskom diskursu. Žardinjere jednostavnog i svedenog dizajna, takođe u istoj nijansi boje prozorskih profila, sa zelenilom kao sastavnim i ravnopravnim elementom arhitektonskog oblikovanja, unele su dinamičnost u čvrst i pravilan sistem stroge geometrije horizontala i vertikala.

Fasadna opeka tamnosive boje je ponovo upotrebljena opeka sa srušenih objekata. Ponovnim korišćenjem opeke ostvarena je ušteda u emisiji CO2 od 12 tona. Tako ona pored svoje osnovne uloge u citiranju industrijskog nasleđa u pomenutom prostornom kontekstu i stvaranju osećaja čovekomernosti, dobija još jednu kvalitetnu vrednost – ekološku održivost.

Izbor iz teksta Kontekstualna interpolacija i reinterpretacija nasleđa: „Mia Dorćol“, autor: dr Goran V. Anđelković, univ. dipl. inž. arh.

Mesta - Raspoloživih: 0 Rezervisanih: 45 Potvrdjenih: 27

Popunite formu ispod da rezervišete mesto

Sva mesta su popunjena!

Rezervacije više nisu moguće za ovaj datum.


Share this post

You May Also Like…

Narodna biblioteka Srbije

Narodna biblioteka Srbije

BINA ŠETNJA  – KonkursiVode: Đorđe Alfirević i Zoran RadojičićSubota, 28.5.2022., 10.00-12.00→ Plato ispred ulaza...

Novi vek ložionice

Novi vek ložionice

BINA ŠETNJA  – Konkursi Vode: Anđela Karabašević Sudžum & Nikola SudžumNedelja, 29.5.2022., 10.00-12.00→ Na ulazu...

Muzej savremene umetnosti

Muzej savremene umetnosti

BINA ŠETNJA  – KonkursiVode: Branko Stanojević & Dejan TodorovićNedelja, 29.5.2022., 13.00-15.00→ Muzej savremene...

Pin It on Pinterest